PODSTRANA, 3. i 4. kolovoza – Dobrojutro more, manifestacija je koja je utemeljena prije 20 godina u nakani obilježavanja Dana domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i Dana pobjede u vojno-redarstvenoj akciji "Oluja", a ime je dobila po stihu velikog poljičkog pjesnika Josipa Pupačića. U srijedu navečer smo okrenuli prvi list dvadesete bilježnice Dobrojutro more, prve od dvije večeri zbiljskog pjesničkog blagdana, pupačićevskog i hrvatskog, u ovom gnijezdu pod Perunom, gdje su zagrljeni more, kamen, nebo i zvijezde.
Ovogodišnju manifestaciju otvorio je dr. Dario Radović, predsjednik Organizacijskog odbora i među ostalim kazao: „Manifestacija nazvana stihom velikog hrvatskog pjesnika pokrenuta je 1997. godine na inicijativu tadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, gosp. Milana Vukovića, (iz susjednih Jesenica) a u čast velebne pobjede hrvatskih oružanih snaga u oslobodilačkoj akciji Oluja. Ideju o organizaciji pjesničkih susreta općina Podstrana zdušno je prihvatila, a prvi organizacijski odbor su činili: Milan Vuković, dr. Nedjeljko Mihanović, dr. Nikola Cindro, Jakša Fiamengo, Anđelko Novaković, Mario Tomasović, te Margarita i Kruno Kelava.
Dvadeset godina se na nekoliko lokacija u Podstrani, a redovito i najčešće pred drevnom Čitaonicom, svjedokom kulturne prošlosti Podstrane, održavaju pjesnički susreti kojima se slavi more i sloboda, a svake godine se proglašava laureat susreta kojem se dodjeljuje plaketa Dobrojutro more. Tijekom proteklih dvadeset godina u Podstrani su svoje stihove govorili brojni poznati i manje poznati hrvatski pjesnici, od čijih bi se pjesama mogla sačiniti vrsna antologija suvremenog hrvatskog domoljubnoga pjesništva.
Pjesnici koji su se u srijedu navečer predstavili su: Danica Bartulović, Mario Blagaić, Irena Grubišić Čabo, Ivan Šarolić, Tomislav Najev, Miljenko Buljac, Đuro Vidmarović, te hrvatski pjesnici iz dijaspore: iz Gradišća Jurica Csenar, iz Mađarske Stjepan Blažetin, te Tomislav Žigmanov iz Bačke.
„Radostan sam da je Organizacijski odbor omogućio da na ovom skupu nastupe i pjesnici izvan Domovine. O njima, koji su na rubu našeg nacionalnog i duhovnog prostora, ni središnjica koja piše antologije povijesti hrvatske književnosti, a ni pisci udžbenika ne vode dovoljno računa. Samo manji broj ljudi koji se bave strukom, nažalost znadu da imamo snažna književna djela koja žive u stranom jezičnom moru. Stoga se njima koji žive u tom tuđem moru, a pišu na hrvatskom jeziku, odista se moramo diviti. I zato su ovi pjesnički susreti koji okupljaju i našu dijasporu tim više dobro su došli i hvale vrijedni...“ rekao je Đuro Vidmarović.
U povodu jubileja, dvadeset godina ove manifestacije, predstavljena je prigodna knjiga o kojoj je govorio urednik Zoran Jurišić.
U zabavnom programu prve večeri nastupila je klapa „Praska.“
Drugog dana obilježavanja jubilarnih 20-tih pjesničkih susreta „Dobrojutro more“, pozdravnom riječi Mladen Bartulović, načelnik općine Podstrana, zahvalio se svim nazočnim i među uglednim gostima pozdravio Božidara Petrača, predsjednika Društva hrvatskih književnika, Damira Borasa, rektora Zagrebačkog sveučilišta, potpredsjednik Matice hrvatske Damira Barbarića, predsjednika Ogranka Matice hrvatske Podstrana dr. Darija Radovića te bivše načelnike općine Podstrana. Od utemeljenja ove pjesničke priredbe suorganizatorom je i 106. godina staro Društvo hrvatskih književnika, koje na koncu ovih kolovoških „dobrojutrenja“ proglašava i dobitnike povelje „Dobrojutro more“. Predsjednik Društva Božidar Petrač se sa zadovoljstvom obratio nazočnima i pored ostaloga kazao: „Dvadeset godina ove kontinuirane manifestacije ima ne samo svoje značenje za Podstranu, nego je ono upisano kao kulturni događaj za cijelu našu zemlju. Ako se osvrnemo unatrag i samo pročitamo imena dobitnika Povelje „Dobrojutro more“ vidjet ćemo da su ovdje i na ovom mjestu izgovarali svoje stihove i svoju prozu pjesnici i prozaici bez kojih ne možemo zamisliti ni hrvatsku suvremenu književnost, posebice druge polovice 20. stoljeća.
To je bila prilika da se prisjetimo i prvih početaka, odnosno svih laureata, a oni su redom: Nikola Milićević, Ranko Marinković, Slavko Mihalić, Dragutin Tadijanović, Luko Paljetak, Miroslav Slavko Mađer, Vesna Parun, Zlatko Tomičić, Milivoj Slaviček, Jakša Fiamengo, Ante Stamać, Ivan Golub, Mirko Tomasović, Ivan Aralica, Tonko Maroević, Igor Zidić, Drago Štambuk, Petar Gudelj i Joja Ricov, koji su i ovom prilikom kazivali svoje stihove. Dr. Dario Radović je svim sudionicima ovih večeri uručio zahvalnice za sudjelovanje, a Milanu Vukoviću, Nedjeljku Mihanoviću, Marinu Karamanu, Mariju Tomasoviću, Margareti Krunoslavu Kelavi, Jakši Fiamengo, Branku Cindru i Mladenu Vukoviću posebne povelje Dobrojutro mora za sav doprinos u dosadašnjoj organizaciji ove manifestacije.
Na koncu je proglašen i dvadeseti laureat - klarisa Anka Petričević ili sestra Marija od Presvetog srca, o kojoj je predgovor napisao, kao i obično, dr. Nedjeljko Mihanović. Ona zbog spriječenosti nije nazočila, pa je njenu nagradu preuzela nećakinja, profesorica hrvatskog jezika Branka Buljan Petričević.
Tekst i snimak: Davor GRGAT
PRIJATELJI, našem malom Heroju Luki smo lani puno pomogli, ogroman napredak je postigao, međutim njegova borba i dalje traje te mu je opet potrebna naša pomoć u daljnoj terapiji i oporavku.
Nadamo se da se opet i ove NEDJELJE 07.08. vidimo na Humanitarnom turniru u SRC UNION, I DA ČEMO ZAJEDNO OSTVARITI VELIKU POBJEDU.
Luka ima cerebralnu paralizu i u invalidskim kolicima je, skračene su mu tetive na nogama i rukama. Uplata se vrši na br. žiro računa HR3723400093102162383 Marin Radica PBZ.
Unaprijed zahvaljujemo, Sportski centar "Union"!
Predstava govori o umijeću radovanja životu. Njezin junak samo je na prvi pogled sit svega, on je zapravo gladan, on hoće još, njegov je apetit neutaživ, on želi i dalje svjedočiti čudu života.
Izmiren sa sudbinom i svijetom prostodušni Splićanin Fabijan pripovijeda o odrastanju u siromašnom ribarsko-težačkom predgrađu, životu tijekom fašističke okupacije, internaciji u izbjeglički logor El Shatt, danima socijalističke izgradnje, tranzicijske razgradnje... No, velike i dramatične smjene društvenih poredaka samo su kulise pred kojima se zbrajaju svi emocionalni gubici. Njegov životopis slijedi obrazac zdravstvenoga kartona – sva važna razdoblja i epizode jedne sasvim osebujne biografije rekonstruiraju se uz pomoć bolesti od kojih je u određenom trenutku patio. A naš je Fabjan u tome pogledu neupitni udarnik: pravi Stahanov u svijetu pacijenata. Lakše je nabrojati zdravstvene tegobe koje su ga nekim čudom mimoišle, negoli pošasti kojima nije uspio uteći. Te nevolje nisu, međutim, odredile samo njegov životni put, nego i svjetonazor, duboko uvjerenje da je svo to ipak imalo smisla...
Ovaj tekst pisan je po narudžbi velikana našega glumišta i osnivača Teatra Rugantino Ivice Vidovića koji je poželio vratiti se najrizičnijoj scenskoj formi, monodrami, i to s materijalom koji će zrcaliti ponešto od njegova iskustva i osobnosti. Upravo stoga tekst je ambijentiran u predjele koji su ga možda i presudno odredili te začinjen epizodama iz njegova života.
Predstavu Život je čudo, u kojoj je Ivičino mjesto hrabro preuzeo Siniša Popović i majstorski izgradio lik Fabijana, Teatar Rugantino posvećuje svom utemeljitelju, glumcu koji je dugi niz desetljeća u kazalištu, na filmu i televiziji stvarao nezaboravne uloge.
Svaki čovjek kada dospije u neke ozbiljne godine – ako putem nije izgubio samopoštovanje, nego je dapače ponosan na sve što je za sobom ostavio – voli o svome životu razmišljati kao o drami.
Kako krivo! Jer, svi naši životi nisu ništa drugo doli zbroj pojedinačnih komedija. I kad nam je najgore, i kad nam se čini da smo dosegnuli dno, treba samo malo pričekati i sudbina će nas već nekako obradovati kakvim smiješnim kontrapunktom koji će sve naše muke rastopiti kao čaša vode šumeću tabletu. Da nije tako, život bi stvarno bio nepodnošljiv. A podnosimo ga, svi ga itekako podnosimo, ne bismo ga mijenjali ni za jedan drugi.
Kako je ovo muška priča, k tome još i dalmatinskog timbra, logično je da tri kantuna predstave drži jedna žena. Gordanu Gadžić do sada ste znali i voljeli kao glumicu, počnite se navikavati na nju u redateljskoj ulozi.
izvor:http://www.rugantino.hr/