Od otvaranja ga uz Split koriste i Podstrana, Solin, Kaštela, Klis, Dugopolje, Omiš i Dugi Rat, a otpad na njega danas dovozi ukupno 19 gradova i općina. Na njemu je pedesetak metara visoki sloj otpada, a godišnje se doveze oko 120 tisuća tona smeća.

Iako je Karepovac, prema najavama iz 2005., trebao biti saniran najkasnije do kraja 2009. godine, to se nije dogodilo, a sasvim je izgledno da će se sanacijom splitske ekološke bombe baviti i iduća gradska vlast. Nade za rješenje ovog problema godinama su se polagale u izgradnju Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici, no kako su stvari u tom projektu zapele ponovno je aktualizirano pitanje sanacije splitskog odlagališta.

Gradski su vijećnici više puta raspravljali o sanaciji, a prije dvije su godine donijeli zaključak da će stručne gradske službe pripremiti prijedlog tendera za tehnologiju i izvođača kako bi se mogao raspisati međunarodni natječaj za postupak sanacije. Zahvat bi stajao oko 60 milijuna eura, a pripremni radovi su trebali početi krajem 2012. Početkom ožujka prošle godine objavljeno je da će natječaj biti uskoro raspisan, no Grad to do danas nije učinio, a Ljubica Vrdoljak, šefica Operative u Čistoći, vjeruje da do raspisivanja natječaja neće ni doći.

Jakša Miličić, savjetnik gradonačelnika za Karepovac, rekao je da se po pitanju sanacije tehnološki može postupiti na dva načina.

- Osnovni proizvodi procesa koji se odvija u utrobi Karepovca su metan i ugljični dioksid. Može se primijeniti postupak tzv. izolacije, ali za taj zahvat bi se odlagalište trebalo zatvoriti što je neizvedivo dok se ne otvori centar u Lećevici. Postoji drugi postupak kojeg zagovaramo, a to je potpuna eliminacija odlagališta. Odlagalište po ovom mišljenju treba poslati u povijest, a to znači da se anaerobni proces u njegovoj utrobi mora pretvoriti u aerobni da bi se u njega moglo intervenirati, jer ne smijete kopati dok je unutra u toku intenzivna proizvodnja metana i ugljičnog dioksida. To se ne smije dirati jer postoji opasnost od eksplozije i smrdi za poginit - objasnio je Miličić gradskim vijećnicima na jednoj od sjednica.

Prema novom projektu golemi prostor Karepovca bi se ozdravio i time bi se stvorili uvjeti za komercijalno korištenje, a trošak od šezdesetak milijuna eura pokrio bi se iz europskih fondova, gradskih izvora te sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Od namjenske cijene usluge prikupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada, koja vrijedi do kraja 2019. godine, Split je od 2001. godine uprihodio 120 milijuna kuna, a to je, tvrdi Ljubica Vrdoljak, dovoljno da se krene sa sanacijom po projektu kojeg je, 2005., izradio IGH. Međutim, u međuvremenu je nestalo 50 milijuna kuna koje su građani godinama namjenski izdvajali za Karepovac. U Gradu tvrde da je novac utrošen u komunalu, no nisu precizirali točno što su s njim napravili, a sumnja se da je ulupan u Kerumovu Zapadnu obalu.

S novim projektom sanacije kojeg je ponudio Jakša Miličić, nije se složila Ljubica Vrdoljak.

- Dok to bude vodio Jakša Miličić neće se ništa riješiti. On bi najradije da se ide iz projekta u projekt i da sve to skupa plaćaju građani, a od realizacije nema ništa. On je bio savjetnik gradonačelniku i kada je Grad platio tri milijuna kuna IGH za sanaciju i podržao je taj projekt, a sada nudi sasvim novi projekt koji je tri puta skuplji. Od namjenskih sredstava smo prikupili 120 milijuna kuna i to je dovoljno sredstava da se može krenuti s projektom. To zapravo znači da bi građanima trebali ukinuti naknadu koju plaćaju za sanaciju, a to bi dovelo do smanjenja cijene odvoza smeća za 30 posto. Da je projekt krenuo, ta se sredstva nikada ne bi mogla potrošiti na druge stvari - smatra Ljubica Vrdoljak.